Druga međunarodna konferencija «Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima »

Split, 4.- 6. travnja 2019. godine

OTVARANJE KONFERENCIJE

SDŽ & VELEPOSLANSTVO DRŽAVE IZRAEL U HRVATSKOJ

Na snimci možete pogledati prigodne riječi:

– Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport;
– Ivana Katavić, ravnateljica NCVVO;
– Ilan Mor, veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj;
– Momir Karin, pomoćnik Ministrice znanosti i obrazovanja;
– Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan/Izaslanik predsjednika Vlade RH;
– Mješoviti pjevački zbor I. gimnazije – Split

STVARANJE KULTURE USPJEHA

NENAD BAKIĆ

Uvođenje programiranja i računalstva već u nižim razredima osnovne škole nužno je iz više razloga. STEM predmeti služe razvijanju kompetencija u STEM području, ali i razvijanju ključnih općih kompetencija, što dovodi do stvaranja kuluture uspjeha i promjena u društvu. S druge strane, istraživanja pokazuju da su naši desetogodišnjaci posljednji na listi korištenja računala u usporedbi sa svojim vršnjacima u Europi (samo 8% desetogodišnjaka kod nas koristi računalo barem jednom mjesečno) te je važno raditi na informatičkom opismenjavanju naših učenika. Institut za razvoj i inovativnost mladih- IRIM kroz projekte uvodi STEM aktivnosti u obrazovno-odgojne ustanove i lokalne zajednice i s dosegom od preko 100.000 djece najveći je takav izvankurikularni pokret u Hrvatskoj. Projekti koje IRIM provodi su CROATIAN MAKERS u sklopu kojeg postoji CROATIAN MAKERS liga u koju je uključeno 600 škola i oko 12000 učenika, a koriste preko 3000 robota. Zatim projekti Digitalni građanin, u kojem knjižnice postaju napredni centri za razvoj digitalnih vještina, ProMicro kojem je cilj uvođenje digitalne pismenosti u nastavne i izvannastavne aktivnosti pomoću micro:bita, STEM auto pomoću kojega se organiziraju besplatne robotičke radionice u malim mjestima te BBC micro:bit STEM revolucija- putem kojeg su besplatno uvedeni micro:bitovi u više od 1000 edukacijskih ustanova - jer svako dijete zaslužuje priliku! Upravo ovakvim projektima moguća je rana identifikacija darovitih učenika i pravovoremeno pružanje potpore, što je posebno važno u malim mjestima.

MATEMATIKA KAO PODLOGA ZA DONOŠENJE ODLUKA

TONI MILUN

Učenici danas traže drugačiji pristup od svojih nastavnika nego što je to bilo nekad. Više niste autoritet samo zato što ste u učionici u ulozi nastavnika, danas se vaš autoritet bazira na znanju, kreativnosti u nastavi i individualnom pristupu. Kada se radi o nastavi matematike, učenicima i studentima jako je bitno predočiti da matematika ima svoju primjenu u svakodnevnom životu i da se matematika može koristit kao podloga za donošenje različitih odluka. U predavanju će biti predstavljeno iskustvo nastavnika matematike i primjeri kojima se učenicima i studentima približava matematika, poput zadataka koji se odnose na izračun cijene goriva kroz duži period, zadataka koji se odnose na razlike između muškaraca i žena i slično. Istaknut je primjer rada s darovitim učenikom, koji je bio ona vrsta darovitog učenika koji je na nastavi miran, tih i neaktivan, dok mu nastavnik nije dao zadatak koji je probudio njegov interes. Tek su kroz zadatak, u ovom slučaju izradu aplikacije za izračunavanje porezne olakšice na djecu, dakle izazovan, praktičan i primjenjiv zadatak, do izražaja došli svi skriveni potencijali učenika.

MOJ POGLED NA POUČAVANJE

ESTERA I JOSIPA VRANJKOVIĆ

Ne postoji univerzalan recept za dobro poučavanje, ali postoje sastojci da bi to poučavanje urodilo dobrim ishodima. Ključni sastojak cijelog procesa je unutarnja motivacija, kako učitelja tako i učenika. Uz nezaobilaznu pomoć ravnatelja, kolega, stručne službe i osigurane uvjete „igre mogu početi. Cilj izlaganja je prikazati kako na zanimljiv način učenicima možemo približiti nastavu matematike, ali i drugih predmeta kroz igru, koristeći se podnim robotima Bee Botovima, tzv. pčelicama. Bee Botovi su mali roboti koji se kreću po podlozi, u ovom slučaju, hamer papiru kojeg je izradila prof. Estera Vranjković. Na Bee Botu se nalazi 7 tipki (gore, dolje, lijevo, desno, GO, restart i pause). Bee Bot ima korak dužine 15 cm, okreće se ulijevo ili udesno za 90°. Može zapamtiti do 36 koraka odjednom. Učenici prvo rješavaju zadatak, koji se nalaze na karticama. Rješenja zadataka su ispisana na hamer papiru koji je podijeljen na polja veličine 15x15 cm. Da bi došli s Bee Botom na rješenje koje smatraju točnim, učenici se koriste strelicama pomoću kojih prvo slažu cijeli algoritam, tj. put po kojem će se Bee Bot kretati, a nakon što strelicama poslože algoritam isti unose uz pomoć tipki na Bee Bot-u. Kada su unijeli cijeli algoritam pritisnu naredbu GO kako bi se Bee Bot počeo kretati. Cilj je da djeca naprave cijeli algoritam, te da pri tom koriste najkraći put za stići do cilja. Na ovaj način učenici spajaju matematiku i programiranje, iako je moguće povezati bilo koje područje s programiranjem. Također, učenici se uče međusobnoj suradnji, i pomaganju, budući da je cijela aktivnost zamišljena kao grupni rad (idealno 3-4 učenika po jednoj pčelici). Učenici viših razreda kroz projekte i izvannastavne aktivnosti koriste razne alate i programe za programiranje i 3D modeliranje. Neki od programa koji se koriste su Lego Education WeDo, Scratch i Tinkercad. Učenici tijekom rada pokazuju veliku kreativnost i inovativnost, a ovakvim pristupom rade na razvoju vještina i znanja za 21. stoljeće. Kod svakog učenika, ma kako on uspješan bio, može se pronaći više ili manje interesa za neko područje. Nisu svi nadareni za STEM područje, neki učenici pokazuju interes za glazbu, likovnu umjetnost, TZK, društveno područje...Cilj je pokušati prepoznati i razviti jake strane učenikova interesa. Je li uvijek jednostavno prepoznati i razviti interese kod učenika? Naravno da nije. Potrebno je uskladiti niz kotačića da bi na kraju vidjeli nekakav rezultat. Kroz rad se nailazi na niz prepreka, što objektivnih, što subjektivnih, ali cilj je ne odustati. Potrebno je nekada uložiti i više od planiranog, ali krajnji cilj zadovoljstvo učenika, oči pune samopouzdanja i zadovoljstva je ono što nas tjera da koračamo dalje.

MANAGING THE SYSTEM FOR NURTURING GIFTED AND OUTSTANDING CHILDREN IN ISRAEL

MENACHEM NADLER

The lecture will deal with the management of the national system for identifying and nurturing gifted and outstanding students in Israel. I will give an overview about the structure of the education system in Israel and the target population in which the division for gifted and outstanding students are dealing with. The lecture will review the main issues we are dealing with on a daily basis and at the annual planning level, such as: planning and operating the screening and identification system, the various nurturing programs within the special frameworks and inside the regular schools, issues of teachers and principals training, psychometric and legal dilemmas and of budget limitations.

STUDENTS AND TEACHERS TAKE EACH OTHER OVER AND OVER TO NEW, UNKNOWN FIELDS-AMIRIM PROGRAM

IRIS AZULAY

The lecture will focus on the "Amirim" program for outstanding students in Israel. The program operates in 770 primary and junior high schools in country. The "Amirim" Program expands on an average of 50 additional schools each year. The lecture will review the theoretical model on which the program is based on (the Renzulli 3 Rings Enrichment Model), the goals and objectives of the program, and the ways in which it is implemented in the field, while addressing the issues of teacher training and teachers work plans. Special focus will be on the impact of the program on institutionalization of excellence inside regular public schools and expanding the influence and leadership skills of our students as partners and future leaders in the society.

PRIKAZ DOSTUPNIH INSTRUMENATA ZA IDENTIFIKACIJU DAROVITIH UČENIKA

JANJA ŠKODA, MIHAEL KOZINA

Darovitost je vrlo složen koncept i kompleksna pojava stoga višedimenzionalan odabir instrumenata za prepoznavanje darovitosti igra važnu ulogu u pravilnom pristupu darovitosti. Poželjan je holističan i fleksibilan pristup identifikaciji kao dinamičnom i kontinuiranom procesu. Uzimajući u obzir ove aspekte kod odabira instrumenta, identifikacija je točnija i obuhvatnija. Identifikacija se provodi kako bi se osigurala odgovarajuća odgojno-obrazovna podrška koja će pridonijeti razvoju učenika. Identifikacija je složen proces jer mora biti prilagođena različitim sposobnostima, osobinama i postignućima učenika. Identifikacija darovitih učenika sastoji se od dvije različite faze: uočavanja i utvrđivanja darovitosti. Testiranje je najčešće korištena metoda u fazi utvrđivanja. Jedna od glavnih koristi primjene odgovarajućeg testa je objektivnost. Kako je bolje u program za darovite uključiti nedarovitu djecu, nego propustiti darovito dijete uključiti u program ili mu pružiti posebne metode rada, nisu samo rezultati testa ono što nam potvrđuje darovitost. Bolje je provoditi inkluzivnu identifikaciju, a ne isključujuću. Obično identifikacija kreće s fazom uočavanja u koju su uključeni učitelji/nastavnici, roditelji i sami učenici. Taj korak u identifikaciji često zahtjeva i korištenje različitih instrumenta namijenjenih nastavnicima, roditeljima i vršnjacima, čijim se prikazom ovo izlaganje bavi. Nastavnici najčešće procjenjuju učenikove sposobnosti i ponašanja pomoću mjernih skala i nominacijskih listi procjena. Pomoću upitnika procjenjuju u kojoj mjeri učenik iskazuje određene karakteristike unutar različitih područja u kojima se darovitost može iskazati. S druge strane, roditelji svoje dijete poznaju od najranije dobi i imaju informacije o razvoju djeteta prije ulaska u sustav školovanja. Oni mogu dati informacije o početku pokazivanja posebnih sposobnosti ili o ponašanju djeteta u slobodno vrijeme, što također može pomoći u uočavanju darovitosti. Osim posebnih upitnika namijenjenih isključivo roditeljima, svoje dijete mogu procjenjivati i preko skala procjena koje se koriste i kod nastavnika. Vršnjaci pak u upitnicima procjenjuju učenike iz razreda, a takvi upitnici često sadržavaju jednostavna, kreativna pitanja koja navode učenika da razmisli tko iz razreda iskazuje najveću razinu sposobnosti u nekom području ili tko najviše pokazuje određeno ponašanje. Razvijeni su i instrumenti za samonominaciju, u kojima se mogu otkriti interesi učenika, kreativnost, znatiželja i originalnost, što su također važne komponente darovitosti.