Konferencija «Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima»

Split, 1.- 3. ožujka 2018. godine

OTVARANJE KONFERENCIJE

SDŽ & AZOO & VELEPOSLANSTVO DRŽAVE IZRAEL U HRVATSKOJ

Na snimci možete pogledati prigodne riječi:

– Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport;
– Ivan Šabić, pomoćnik ravnatelja CARnet-a;
– Jadranka Žarković-Pečenković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje;
– Irit Shneor, konzulica pri Veleposlanstvu Države Izrael u Hrvatskoj;
– Lidija Kralj, izaslanica ministrice znanosti i obrazovanja,
– Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan/Izaslanik predsjednika Vlade RH;
– Mješoviti pjevački zbor IV. gimnazije “Marko Marulić” – Split, Voditelj: Tomislav Veršić, prof

IDENTIFIKACIJA DAROVITE DJECE

Lana Damjanić

Općenito bi se darovitost mogla odrediti kao sklop osobina koji čini da pojedinac ima potencijal za visoko, trajno iznadprosječno postignuće u nekom području. Darovitost, talent i kreativnost kao pojmovi nisu istoznačnice, a njihovo razlikovanje u određivanju i identificiranju može povisiti kvalitetu rada s djecom u odgojnom procesu i iskorištavanje njihovih potencijala. Sustav redovitog školovanja, odgojno obrazovnog procesa i djelovanja prilagođen je potrebama prosječnog djeteta - učenika, a ne darovitim pojedincima. Činjenica da se može utjecati na pojedinca poticajnom okolinom otvara nam mogućnosti koje bi trebao kvalitetnije iskorištavati školski sustav. Identifikacija darovitih provodi se u razrednoj nastavi, a program rada bi trebalo osmisliti individualno za svakog pojedinca. Iako se društvo trudi držati darovite i kreativne pojedince na svojim marginama zbog njihove različitosti i provokativnosti, ipak baš o njima najviše ovisi razvoj tog društva.

DAROVITOST KOJU JE TEŠKO PREPOZNATI

Vesna Ivasović - Agencija za odgoj i obrazovanje

Istraživanja ukazuju da je populacija darovitih učenika vrlo heterogena, a to otežava njihovo prepoznavanje i efikasnu obrazovnu i socioemocionalnu podršku. Nažalost, mnoga darovita djeca tijekom školovanja ostaju “nevidljiva” i ne realiziraju svoje potencijale. Daroviti učenici koji imaju visoka obrazovna postignuća i dobro su prilagođeni lako se uočavaju i identificiraju, ali postoje kategorije darovitih učenika koji iz različitih razloga nisu uspješni u školi te se njihove visoke sposobnosti ne uočavaju i ne potiču. Prikazat će se skupine darovitih učenika koje je teže prepoznati i objasniti razloge koji do toga dovode te načine identifikacije i odgojno-obrazovne podrške. Jedna od skupina darovitih učenika koji često ostaju neprepoznati u našem obrazovnom sustavu, usmjerenom na verbalne i sekvencijalne vještine, su oni koji imaju visoko razvijene vidno-prostorne sposobnosti. Brojna istraživanja ukazuju da su vidno-prostorne sposobnosti iznimno važne za uspjeh, kreativnost i inovativnost u STEM području (Kell i Lubinksi, 2013). Objasnit će se razlozi neprepoznavanja učenika darovitih u vidno-prostornom području, osobitosti njihova načina učenja, obrade informacija i rješavanja problema te dati prijedlozi identifikacije i poticanja kreativnosti u STEM području...Identifikacija darovitih provodi se u razrednoj nastavi, a program rada bi trebalo osmisliti individualno za svakog pojedinca. Iako se društvo trudi držati darovite i kreativne pojedince na svojim marginama zbog njihove različitosti i provokativnosti, ipak baš o njima najviše ovisi razvoj tog društva.

ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRŠKA DAROVITOJ DJECI I UČENICIMA

Mihael Kozina

Cilj predavanja je izložiti neke od mogućih oblika odgojno-obrazovne podrške darovitoj djeci i učenicima. Želimo istaknuti važnost cjelovitog pogleda na darovito dijete što uključuje brigu o socijalnim, emocionalnim i kognitivnim osobinama djeteta i okruženju u kojem dijete odrasta. Darovita djeca i učenici imaju posebne potrebe. Naša odgovornost jest pomoći im očuvati i razviti ljubav i motivaciju prema učenju i održati njihovu prirodnu znatiželju. Istraživanja sve više potvrđuju važnost nekognitivnih čimbenika za realizaciju darovitosti, pri čemu se posebno ističe presudna uloga bliže okoline. Upravo je u vrijeme djetinjstva i adolescencije dječji vrtić i škola, osim obitelji, dominantno okružje u kojemu djeca i učenici žive i djeluju. Stoga je potrebno omogućiti darovitoj djeci i učenicima da u tome okružju, bogatom poticajima i različitim mogućnostima, optimalno se koriste svojim sposobnostima i razvijaju ih. Ponekad kognitivni razvoj darovitih uvelike nadmašuje socio-emocionalni razvoj. U takvim slučajevima često problem predstavlja okolina koja očekuje mnogo zrelije ponašanje od te djece. Kako bi im omogućili adekvatnu podršku potrebno je educirati obrazovne djelatnike i roditelje o specifičnim potrebama darovitih i potrebnim oblicima podrške. Neujednačenost je definirajući element darovitih i kod nekih učenika nalazi se u podlozi drukčijeg socijalnog iskustva. Zadatak stručnjaka je da budu svjesni moguće razvojne neujednačenosti i da ne predviđaju emocionalne i socijalne probleme kod darovitih, nego da iskoriste svoje razumijevanje kada se određeni problemi pojave i ponude potrebnu podršku....

POLICY AND PRACTICE OF GIFTED & OUTSTANDING EDUCATION IN ISRAEL

Nadler Menachem - Head of the Division for Gifted & Outstanding Students, Ministry of Education, Israel

The lecture will present the policy of nurturing gifted and outstanding students in Israel, starting with the nation-wide screening and Identification phase in a systematic and organized process, through the nurturing programs that we operate at the elementary, secondary, high schools programs and academic level program. Additionally, i will present the ways to develop of social values for widening the circles of belonging and influence of our students, and promoting social & environmental leadership.

THE CHALLENGE AND IMPORTANCE OF MOTIVATING A GIFTED STUDENT

Etay Benovich - CEO of the Israel Center for Excellence through Education and Principal of the Israel Arts & Science Academy

The lecture will present the policy of nurturing gifted and outstanding students in Israel, starting with the nation-wide screening and Identification phase in a systematic and organized process, through the nurturing programs that we operate at the elementary, secondary, high schools programs and academic level program. Additionally, i will present the ways to develop of social values for widening the circles of belonging and influence of our students, and promoting social & environmental leadership.

ISKUSTVA U RADU S POTENCIJALNO DAROVITOM DJECOM PREDŠKOLSKE DOBI U DJEČJEM VRTIĆU CVIT MEDITERANA

Mirjana Bakotić Helena Mirić, Jelena Birsa, Ranka Mustić, Nives Urlić, Sandra Špralja, Željana Vivodinac

Dječji vrtić Cvit Mediterana, Tršćanska 29, Split

PRIKAZ SLUČAJA – DJEČAK DAROVIT NA PODRUČJU MATEMATIČKIH KOMPETENCIJA

Tamara Hubeny-Lučev

Cilj i namjera cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava je zadovoljiti raznovrsne potrebe i interese djece i njihovih roditelja. U ranoj i predškolskoj dobi se zalažemo za stvaranje poticajnog okruženja u kome će sva, pa tako i potencijalno darovita djeca biti podržana u izražavanju individualnih interesa i razvoju svojih potencijala.

DAROVITOST U ŠKOLI – UVOD U ZNANOST

Tomislav Goldin - Osnovna škola Remete, Zagreb

U posljednje vrijeme prepoznato je koliko je važno poticati svoje potencijalno darovite učenike. Popularizacija potrebe dovela je do sve većeg broja edukacija i konferencija na ovu temu. Izostaje jasna i propisana struktura rada, podrška kroz financije i pravilnike. U toj situaciji svaki entuzijast radi na svoj način. Iako je to odlično i potrebno, nedostatak smjera ili sadržaja često učini svoje pa škole odustaju od dodatnih programa. Ovo izlaganje ima namjeru prikazati kako izgleda identifikacija i podrška potencijalno darovitoj djeci u OŠ Remete, prvenstveno kroz radionice od 3. do 7. razreda. Radionice su odlična prilika da se djeca druže sebi sličnima, ali i prilika da krenu u svijet znanosti ranije no što obrazovni sustav to trenutno nudi. Osim dodatnog sadržaja radionice imaju cilj podizanja samopouzdanja, kreativnosti, prezentacijskih vještina i društvene odgovornosti. Uključenost u podršku od strane što većeg broja djelatnika od ključne je važnosti za razvoj i manifestiranje njihovog potencijala. Predavanje bi istaknulo i nekoliko problema koje susrećemo u radu s darovitim učenicima. Postoji ideja kako bi osnovne i srednje škole mogle uskladiti svoju podršku darovitima kroz razmjene iskustva, posjete, predavanja jedni drugima i pisanog mišljenja na kraju osnovne škole kao smjernica za nastavak. Od iznimne važnosti ističe se i pronalazak mentora za svakog učenika. U tom pogledu osim srednjih škola, važnost bi dobili fakulteti i njihovo studenti kao mentori. Razvijanje mreže podrške, ali suradnje na vertikalnoj razini bio bi odličan smjer za svakog darovitog pojedinca.

JA RASTEM PROGRAM

Marija Pribić - Osnovna škola Hugo Kon

Cilj ovog izlaganja je predstaviti primjer rada s darovitim osnovnoškolcima u sklopu projekta „Ja raSTEM“. „Ja raSTEM“ je višegodišnji interdiciplinarni STEM program inovativnog poučavanja za darovite osnovnoškolce koji obuhvaća predmete matematiku, fiziku, kemiju, biologiju, geografiju, informatiku i tehničku kulturu. Program „Ja raSTEM“ jedan je od 4 školska projekta u Hrvatskoj koji su odabrani na natječaju: „Poticanje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj razini“ od 26. listopada 2016. godine Ministarstva znanosti i obrazovanja financiranoga sredstvima Europske unije. Nositelj programa je OŠ Hugo Kon iz Zagreba s 4 škole partnera: OŠ Mladost (Osijek), OŠ Antuna Mihanovića (Klanjec), OŠ Posavski Bregi i OŠ S. S. Kranjčevića (Senj). Uz osnovne škole partneri u programu su Institut Ruđer Bošković, Filozofski fakultet u Zagrebu, Udruga za darovitost „Dar” i zagrebačka Gornjogradska gimnazija koji imaju ulogu mentora učiteljima iz osnovnih škola u izradi i provedbi „Ja raSTEM“ programa.

IDENTIFIKACIJA I RAD S DAROVITIM UČENICIMA U OŠ BARTULA KAŠIĆA ZADAR

Vera Šušić - OŠ Bartula Kašića, Zadar

Identifikacija darovitih učenika u OŠ Bartula Kašića Zadar provodi se već trideset godina. Što se tiče instrumentarija, načini identifikacije su se mijenjali obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoji jednoobrazni način identifikacije potencijalno darovitih učenika. Prema Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika „darovitost je spoj triju osnovnih skupina, osobina: natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti.“

UČENIČKI ISTRAŽIVAČKI PROJEKTI

Korado Korlević - Znanstveno edukacijski centar Višnjan

Problem motivacije, kao jedan od preduvjeta uspješnog kompletiranja zadataka / projekata, osobnog rasta, jedan je od najvećih izazova s kojim se sreću nastavnici/mentori u vođenju procesa rada s darovitim učenicima i njihovom vođenju prema donošenju odluke o odabiru životnog puta i profesionalne karijere. Pokazalo se da se metode motivacije i njihova efikasnost jako razlikuju prema razini inteligencije učenika i područja ljudske izvrsnosti u kojem se djeluje. Kod motiviranja darovitih učenika ne koriste se metode bazične motivacije već metode isključivo motivacije rasta koje mentor mora dozirati prema stanju projekta. Od svih poznatih metoda, najefikasnija ali i najkompliciranija, vremenski najzahtjevnija za primijeniti / organizirati, se pokazala metoda "otkrivanja". Učenika treba staviti u stvarno okruženje sa stvarnim izazovima i problemima, u kojem je on dio istraživačkog procesa. Nivo zadovoljstva uspjehom, rezultatima koje se može opisati kao: "Tamo gdje ljudska noga još nije stupila", dovodi do stanja poznatog pod imenom, "ovisnost o otkrivanju" i daljnjem traganju za još "sličnog". Kako bi se potencijalno darovite učenike dovelo u stanje da svoju darovitost manifestiraju treba im osigurati mjesto u istraživačkom timu i pažljivo odabrati temu/područje koje zadovoljava potrebe intelektualnog izazova primjerenog dobi, društvene koristi/vidljivosti, brzine dolaska do rezultata i objavljivosti. Astronomija kao znanstvenih disciplina te tehnološki i funkcionalno vezana područja su mjesta gdje se relativno jednostavno mogu stvoriti potrebni uvjeti, da se učenika stavi pred nepoznato i da učenički istraživački projekti budu mjesto gdje se potencijalna darovitost pretvara u manifestiranu darovitost.